Natječaj za zapošljavanje

Više informacija o natječaju za radno mjesto Medicinska sestra/tehničar i Njegovateljica pogledajte na poveznici: Natječaj za radna mjesta: Medicinska sestra/tehničar i Njegovateljica 

Natječaj za zapošljavanje

Više informacija o natječaju za radno mjesto Medicinska sestra/tehničar pogledajte na poveznici: Natječaj Medicinska sestra

Natječaji za zapošljavanje

Više informacija o natječaju za radna mjesta računovodstveni referen-likvidator, organizator poslova izvaninstitucijske skrbi, medicinska sestra/tehničar i njegovateljica pogledajte otvaranjem poveznice:

Natječaj

Posjete korisnicima doma od 01.06.2020.

Poštovani članovi obitelji i prijatelji naših stanara!

obavještavamo Vas da od ponedjeljka 1.6.2020. su prošireni termini posjeta stanarima uz poštivanje epidemioloških mjera (maske i rukavice, posjetitelj ih sam osigurava), mjere socijalne distance te uz obavezan upis u Knjigu posjeta.
Stanarima se omogućuju izlasci s posjetiteljima ali i samostalno i izvan prostora okućnice doma te dostava higijenskih potrepština, svježeg voća i povrća te drugih artikala bez prethodne pohrane.

 

Termini posjeta:

  • stanarima u stambenom dijelu SVAKI DAN u okolišu Doma od 8:00 do 12:00 i od 15,00 do 19,00 sati
  • stanarima u stacionaru koje se mogu kretati UTORKOM od 10:00 do 12:00 i ČETVRTKOM od 16:00 do 18:00 u okolišu doma
  • stanarima iz stacionara koji nisu u mogućnosti izlaziti iz soba su SRIJEDOM i PETKOM od 10:00 do 12:00h i od 16:00 do 18:00.

Za provedbu posjeta stanarima u stacionaru OBAVEZNA je PRETHODNA NAJAVA na telefon 051/564 600 svakog radnog dana od 14:00 do 15:00.

U posjet korisnicima u stacionaru može doći najviše jedna odrasla osoba s djetetom.

 

 

 

 

Dostava higijenskih potrepština, namirnica i ostalih potrepština od strane članova obitelji

Poštovani članovi obitelji i prijatelji naših stanara!

 

Dostava higijenskih potrepština, namirnica i ostalih potrepština od strane članova obitelji i prijatelja SVAKI DAN od 12:00 do 15:00.

Paketi se predaju na glavnom ulazu, molimo pozvoniti za predaju paketa.

Potrepštine MORAJU BITI zapakirane u originalnom pakiranju s odgovarajućim rokom trajanja.

Paketi se nakon zaprimanja čuvaju u zasebnom skladišnom prostoru najmanje tri dana do predaje korisniku.

 

 

 

Ravnateljica

OBAVIJEST o posjetama stanarima doma

Poštovani članovi obitelji i prijatelji naših stanara!

 

Od ponedjeljka 18.5.2020. dozvoljeni su posjeti stanarima uz poštivanje epidemioloških mjera (maske i rukavice, posjetitelj ih sam osigurava), mjere socijalne distance te uz obavezan upis u Knjigu posjeta.

Termini posjeta:

  • stanarima u stambenom dijelu SVAKI DAN za vrijeme šetnje u okolišu Doma od 10:00 do 12:00
  • stanarima u stacionaru koje se mogu kretati UTORKOM od 10:00 do 12:00 i ČETVRTKOM od 16:00 do 18:00 u okolišu doma
  • stanarima iz stacionara koji nisu u mogućnosti izlaziti iz soba su SRIJEDOM i PETKOM od 10:00 do 12:00h i od 16:00 do 18:00.

Za provedbu posjeta stanarima u stacionaru OBAVEZNA je PRETHODNA NAJAVA na telefon 051/564 600 svakog radnog dana od 14:00 do 15:00.
U posjet korisnicima u stacionaru može doći najviše jedna odrasla osoba s djetetom.

 

Ravnateljica

 

 

 

 

 

Zahvala našim cijenjenim volonterima

Dragi Augusto, Antune, Ivane, Leonardo i Spomenka!

 

Izražavamo svoje divljenje i zahvalnost svakome od Vas.

Uložili ste vrijeme i trud te predano i odgovorno doprinijeli  poboljšanju kvalitete života naših otočana starije životne  dobi tijekom izvanredne situacije pandemije koronavirusa.

Zahvaljujući vama, uspjeli smo svakoga dana korisnicima diljem otoka dostavljati tople obroke. Osobito bismo željeli zahvaliti volonterki  Spomenki koja je dolazila svaki dan zadnjih mjesec i pol dana kao ispomoć u kuhinji.

Pokazali ste da pozitivna energija čini čuda.

Hvala vam!

 

Ravnateljica

Gordana Stolfa, univ. spec. mediat.

 

 

 

 

OBAVIJEST o dostavi toplih obroka u kuće

Obavijest!

Obavještavamo Vas da više ne dostavljamo tople obroke u kuće vikendima i blagdanima.

Dostava će se nastaviti provoditi  samo radnim danima.

Preporuke za informiranje o utjecaju COVID-19 na mentalno zdravlje starijih osoba i osoba s demencijom

Poštovani i poštovane,

preporučujemo sljedeće mrežne izvore za informiranje o utjecaju COVID-19 na mentalno zdravlje starijih osoba i osoba s demencijom:

  1. Naputak za pomoć starijim članovima za vrijeme socijalne izolacije i karantene

      Obiteljski centar PGŽ

 

  1. Telefonske linije za pružanje PSIHOLOŠKE PODRŠKE zbog epidemije COVID-19

Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije

 

  1. Psihosocijalna podrška osobama starije životne dobi u vrijeme koronavirusa

Centar za socijalnu skrb Zagreb

 

  1. Obiteljski odnosi u izolaciji

Centar za socijalnu skrb Zagreb

 

  1. Izazovi socijalne izolacije i važnost bliskosti

Centar za socijalnu skrb Zagreb

 

  1. Utjecaj koronavirusa na život osoba s demencijom

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest

 

  1. Kako sa starijim članovima obitelji razgovarati o suočavanju s COVID-19 pandemijom?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva RH

 

Mentalno zdravlje u vrijeme koronavirusa

Svi smo skloni precijeniti opasnosti kod novih rizika, odnosno novih vrsta opasnosti. Koronavirus je nov virus te kao takav i nova prijetnja. Neprimjetan je golom oku. Rani znakovi infekcije nisu specifični i lako se mogu zamijeniti s već poznatim bolestima (prehlada i gripa) te time mogu izazvati zbunjenost, nesigurnost i strah.

Pokušavamo vratiti osjećaj kontrole nad situacijom te masovno kupujemo i stvaramo zalihe hrane i potrepština, zaštitnih sredstava, maski i slično tome. Nerijetko tražimo krivce / žrtve koje okrivljujemo i stigmatiziramo ili pak neopravdano napadamo (napadi na strane državljane koji dolaze iz žarišta zaraze). Ovakvim našim odgovorima upravlja doživljaj opasnosti  i pripadajućeg rizika,  strah od infekcije, zabrinutost za zalihe prehrambenih i higijenskih proizvoda, zaštitnih maski…., ali i zabrinutost  oko dostupnosti testiranja i primjerene zdravstvene zaštite.

Doživljaj prijetnje može pojačati i naša sklonost da više slušamo loše informacije, a ne one umirujuće. Istraživanja su pokazala da u svakodnevnom životu, kako bi se brzo donijela odluka o čemu se brinuti, a o čemu ne, mozak koristi „mentalne prečice“, koje se odvijaju na nesvjesnoj razini. Tu glavnu ulogu igraju instinkti i emocije, a ne razum. Zapravo, u primanju informacija mozak djeluje selektivno, veću pažnju pridaje prijetećim, lošim informacijama (raširenosti virusa, broju oboljelih, broju umrlih…), jer su te informacije ključne za preživljavanje,  a zanemaruje primjerice one o ozdravljenju. Uslijed preplavljenosti strahom, precjenjivanje realnoga rizika može dovesti do još intenzivnijeg straha, a on pak do nepromišljenih ponašanja.

S druge strane, strah nam pomaže usmjeriti se na moguće izvore prijetnje i brigu o svom zdravlju. Ranija istraživanja o ponašanju ljudi tijekom epidemija, pokazala su da je razina usvajanja preventivnih mjera bila povezana s povećanom razinom straha od infekcije. No, pretjerani strah i panika mogu više štetiti nego koristiti.

Kako bismo „upravljali“ našim doživljajem rizika, a time i doživljajem straha, slijedi nekoliko preporuka.

Trebamo naći i pratiti samo provjerene i vjerodostojne izvore informacija. Važna je kontinuiranost i dosljednost informiranja, ali ne pretjerano i stalno.

Link: Praktični savjeti za procjenu vjerodostojnosti izvora i kvalitetu informacija na internetu

 

Od koristi je primijeniti strategiju postavljanja jednostavnih pitanja, kao što su: „ Postoji li razlog zbog kojeg je moguće da sam ja osobno u povećanom riziku od zaraze? Jesam li bio/bila u kontaktu s mogućim slučajevima zaraze?“  Takvim promišljanjem smanjujemo mogućnost javljanja doživljaja povećane prijetnje na nesvjesnoj i instinktivnoj razini, odnosno racionalnije promišljamo o mogućoj opasnosti.

Sljedeća preporuka je o mjerama i načinima na koji se može smanjiti rizik od osobne ili zaraze članova obitelji i drugih bliskih osoba. Postavimo sebi pitanja: „Koja su ponašanja kojima uspješno mogu doprinijeti smanjivanju rizika i širenju zaraze? Koja su to ponašanja kojima mogu zaštiti sebe, ali i druge ljude? Koristi li mi to? Je li istinito? Kako to pomaže? Činim li time dobro sebi i drugima?“ Odluke treba donositi na temelju vjerodostojnih informacija od strane stručnjaka i dosljedno se pridržavati preventivnih mjera.

Osvijestimo značaj brige i ulaganja u vlastito zdravlje. Prihvatimo stilove života koji doprinose boljem očuvanju našega zdravlja, uključujući doprinose zaštiti i od zaraznih kao i od kroničnih nezaraznih bolesti  kao što su bolesti srca i krvnih žila, zloćudne novotvorine, kronične bolesti dišnih putova ili mentalne bolesti i poremećaji.

Pružimo podršku onima koji su pod većim strahom i zabrinutošću.  Pritom je ključno poticati optimizam, ali ne negirati realne rizike. Prihvatimo činjenicu da ne reagiramo svi jednako i da je svakome „njegov strah realan“.  Treba  pomoći, umiriti, pritom ne osuđivati i ne podcjenjivati ili slično negativno reagirati. Bitno je poticati realne procjene kako opasnosti tako i sposobnosti pojedinca da zaštiti sebe i svoju obitelj tako što ćemo osobi ponavljati točne informacije, realne procjene rizika i opasnosti te komunicirati mjere zaštite utemeljene  na stručnim dokazima.

Međusobno povezivanje i davanje podrške i pomoći je bitno, uz uvažavanje svih preporuka zdravstvenih i drugih nadležnih institucija, posebno fizičke udaljenosti među osobama. U komunikaciji s nama dragim osobama privremeno može pomoći i suvremena tehnologija odnosno društvene mreže, e-mail, mobiteli.

Sjetimo se da nije samo virus zarazan. Zarazna je i solidarnost, ljubav, razumijevanje, toplina. Naš je zadatak da ih širimo!

 

Tekst priredila

Ljiljana Kordić, stručna suradnica terapeut

 

 

Izvor: Hrvatska psihološka komora, Koronavirus i mentalno zdravlje – Psihološki aspekti, savjeti i preporuke; v 1.2 * 2020